

Franc Kafka (Franz Kafka) (3.7. 1883. - 3.6. 1924.) je bio jedan od najznačajnijih pisaca dvadesetog veka na nemačkom jeziku. Rođen je u Pragu, jevrejskog porekla. Detinjstvo provodi u seni očevoga autoriteta, što će ostaviti neizbrisiv trag na njegovoj osetljivoj psihi i slabomu telesnom ustroju, te će do smrti živeti kao osamljenik. To će ostaviti i traga u njegovim delima pa tako naslovi Dvorac, Amerika, Seoski lečnik imaju obiležje samoće i izoliranosti. Tako i sadržaj Procesa i Preobrazbe ističe samoću i izoliranost glavnih likova.
Nakon završene klasične gimnazije počinje studirati najprije hemiju, zatim nemačku književnost i historiju umetnosti, a, napokon upisuje pravne znanosti.
Nakon završetka studija radi kao činovnik u uredu za osiguranje od nesretnih slučajeva. Godine 1917. ustanovljena je u njega tuberkuloza, pa je poslednjih godina života često boravio u lečilištima. Umire 1924. godine, a pokopan je na jevrejskom groblju u Pragu.
Za života Kafka je objavio dve zbirke pripovedaka: Promatranje i Seoski lečnik, a nekoliko pripovedaka objavio je u časopisima: Ložač, a to su zapravo prvo poglavlje romana Amerika; Preobražaj (1915.); Osuda (1916.).
Većinu svojih dela Kafka je oporučno namenio spaljivanju, no izvršilac oporuke, njegov drugar, praški književnik Max Brod, nije to učinio pa su tako spašena Kafkina najpoznatija dela: romani - Proces, Dvorac, Amerika te zbirka pripovedaka Gradeći kineski zid (objavljena 1931.).
Posle Drugoga svetskoga rata tiskane su mu i ostale pripovetke, pisma i dnevnici.
Posebno je zapaženo Pismo Mileni (objavljena 1952.) najlepša su ljubavna pisma u novijoj svetskoj književnosti.
Bio je prvo dete koje je ostalo u zivotu,posle smrti dveju muskih beba,Hermana Kafke,trgovca ciji je otac bio kasapin u jevrejskom selu ujuznoj Ceskoj,i Julije(Levi)Kafka,kceri praskog pivara.Sve tri Kafkine mladje sestre,umrle su,godinama nakon njegove smrti,u nacistickim koncentracionim logorima.
Glavno obiležje njegove proze jest STRUKTURA PARADOKSA - apsurdni su odnosi prikazani kao da su posve razumljivi i svakidašnji.
Sugestivna moć njegove proze temelji se na dojmu da ukupnost dela svojim oblikom nešto kazuje o ljudskoj zbilji - svet je shvaćena kao golema klopka, s poprištem čovekovih napora da se odupre mehanizmima koji ga tlače.
Download
0 komentar(a) :
Objavi komentar