Đura Daničić i Vuk Stefanović Karadžić: Biblija ili Sveto pismo Staroga i Novoga zavjeta

Đura Daničić i Vuk Stefanović Karadžić: Biblija ili Sveto pismo Staroga i Novoga zavjeta

Srbi sve do devetnaestog veka nemaju prevod Biblije na svom jeziku. Tome je razlog dvojak: Srpska pravoslavna crkva koristila se samo staroslovenskim Svetim pismom i smatrala je prevođenje na jezik naroda nepotrebnim, a konzervativni i zaostali književni krugovi suprotstavili su se svakom pokušaju da narodni jezik postane književnim. Unutar takvog kulturno-religijskog stanja srpskog naroda treba razumeti i otpor prevodu Novoga zavjeta Vuka Karadžića, kao i celokupnoj njegovoj jezičkoj reformi i književnom radu.

Vuk Karadžić, Novi zavjet
(preveden već 1820, izdan 1847) Načinjen je na poticaj Vukova mentora Jerneja Kopitara i na temelju ugovora s Ruskim biblijskim društvom sklopljenoga 1818. u Petrogradu. Zbog suprotstavljanja pravoslavne hijerarhije i novog pravopisa a koji je uveo Vuk Karadžić, prevod nije mogao biti štampan. Umesto toga, Rusko biblijsko društvo izdaje prevod Atanasija Stojkovića.

1824.
Atanasije Stojković, Novi zavjet (Petrograd)
Umesto odbačenog prevoda Vuka Karadžića, Rusko biblijsko društvo izdalo je prevod prvoga srpskog fizičara Anastasija Stojkovića. Pisan je "serboslavenskom" jezičkom mešavinom pa se nije uspio probiti u narod.

Prvo izdanje nije nikada raspačavano zbog nedostatka službenog odobrenja Pravoslavne crkve. Britansko i inozemno biblijsko društvo izdalo ga je 1830. i 1834. u Leipzigu.

1824.
Vuk Karadžić, Ogledi Svetoga pisma
(Leipzig)
Da bi dokazao kako je on već pre i bolje od Stojkovića prevodio, Vuk Karadžić je izdao izbor novozavetnih tekstova u vlastitom prevodu, što je prvi tiskani prijevod biblijskih tekstova na srpskome narodnom jeziku.

1847.
Vuk Karadžić, Novi zavjet (Beč)
Privatno izdanje. Prijevod je uglavnom načinjen na temelju staroslavenskog teksta i uz pomoć Lutherove Biblije. Od 1851. godine pa sve do nedavno brigu o izdavanju i raspačavanju toga popularnog prevoda nosi Britansko i inozemno biblijsko društvo iz Londona.

1864-1868.
Đuro Daničić, Stari zavjet
Britansko i inozemno biblijsko društvo je  1864. prvi put izdalo Daničićev prijevod Psalama s ruskog jezika. Te godine Daničiću je povereno prevođenje celoga Starog zavjeta, i to na temelju doslovnog latinskog prijevoda Biblije (Tremmeliusa). Tako je 1865. izašlo Postanje ili Prva knjiga Mojsijeva, 1866. Pet knjiga Mojsijevih, 1867. Sveto pismo, Knjiga Isusa Navina, O sudijama, O carevima, Dnevnici.  Godinu dana poslije Daničić je već preveo celi SZ i Biblijsko društvo ga je izdalo zajedno s Novim zavjetom u prevodu Vuka Karadžića ćirilicom i latinicom.

1868.
Đuro Daničić i Vuk Karadžić, Sveto pismo Staroga i Novoga zavjeta
Prva celovita Biblija na srpskom jeziku. Ne sadrži deuterokanonske knjige i zato što nije prijevod sveštenika te je jezik vrlo lako razumljiv, postao je najviše upotrebljavanim prevodom različitih protestantskih verskih zajednica u tadašnjoj Jugoslaviji. Tome je najviše pridonelo Biblijsko društvo svojim jeftinim izdanjima i dobro organiziranim raspačavanjem. Pravoslavna i Katolička crkva prevod nikad nisu službeno odobrile.

Download