Trećoj knjizi iz edicije javni dosijei – protiv zaborava, u kojoj se obrađuje slučaj Željka Cvijanovića – novinara u civilu, gotovo da nije potreban uvod. Sve što treba reći o motivima za objavljivanje monografija ovakve vrste već je rečeno u prve dve knjige JUKOM-ove edicije protiv zaborava i moglo bi se svesti na neophodnost demontaže kriminalizovanih tajnih službi, lustracije, raskida sa kriminalnom prošlošću i otvaranja tajnih policijskih dosijea.
Ipak, kako su u javnosti i medijima knjige o Aleksandru Tijaniću i Vojislavu Koštunici iz edicije Javni dosijei – protiv zaborava sistematski zataškavane, a autori i izdavač optuživani da se služe osvetničkim i nedostojnim sredstvima za politički obračun, dužni smo da javnosti ukažemo na metodologiju “naming and shaming” koja se koristi u ovim publikacijama. ovaj pristup služi upravo organizacijama za ljudska prava da uspostavljaju, konsoliduju i neguju kulturu demokratije i jačaju kritičku javnu svest.
Osnovno značenje koncepta “naming and shaming” jeste identifikovanje ličnosti i grupa koje su učinile neko društveno neprihvatljivo ili opasno delo, sa ciljem da se, kao takvi, izlože javnosti.
JUKOM je organizacija koja se bavi zaštitom i unapređivanjem ljudskih prava, pa smatramo svojom dužnošću da javno i energično reagujemo na svaku pojavu nipodaštavanja, ugrožavanja ili kršenja ljudskih prava. uvereni smo da je ta obaveza utoliko veća ukoliko je reč o nosiocima javnih funkcija ili ličnostima koje svojom delatnošću utiču na oblikovanje i usmeravanje javnog mnjenja.
Na to nas obavezuje i niz instrumenata međunarodnog prava koje je potpisala naša zemlja i koji su time postali integralni deo domaćeg zakonodavstva.
Download
0 komentar(a) :
Objavi komentar