Sažetak naraštajnoga iskustva u opsežnoj i složeno komponiranoj Povijesti pornografije pripada podžanru "Bildungsromana" kao jedna od najboljih realizacija toga romanesknog tipa u hrvatskoj književnosti.
Na dva vremenska plana i u dva pripovjedna toka autor Goran Tribuson prati "klapu" generacijskih prijatelja od školskih dana do zrele dobi. Smrt i pokop jednoga od njih tužna je prigoda da se ponovno okupe na idealiziranim prostorima svoga djetinjstva u provincijskom gradu, gdje će nostalgična, sentimentalna sjećanja oživjeti u punoj snazi, napose u kontrastu sa zbrojem (ne)postignutog u životnoj bilanci četrdesetogodišnjaka.
Jedan od junaka, ujedno pripovjedač u prvome licu, rekonstruira, usporedo s biografijom "klape", fenomene negdašnje svakidašnjice, a potporu njegovim zapažanjima daje paralelno iščitavanje rukopisnoga rada znanstvenih pretenzija naslovljenog Povijest pornografije koji je u mladosti sastavljao njegov najbolji prijatelj.
Pornografija je ovdje, naravno, metafora za individualne mogućnosti prekoračivanja društvenih zabrana. Roman Povijest pornografije je prožet esejističkim ulomcima koji najavljuju tematiku budućih triju nefikcionalnih Tribusonovih knjiga u kojima se s mnogo nježnog sentimenta, ali i neodoljiva humora autobiografski evocira nedavna društvena i kulturna prošlost.
Goran Tribuson je i ovdje, kao i uvijek, briljantan u detalju i vođenju priče, duhovit u postavljanju dijagnoza i sugestivan u ocjenama. Čitatelj u rečenicama njegova pripovjedača čita vlastiti komentar. Svi ti nekoć drukčiji ljudi, uspješni ili neuspješni, cijenjeni ili prezreni, učinili su od svojih života uglavnom sasvim suprotno od onoga što su smjerali učiniti.
Ako je do pojave Povijesti pornografije netko i dvojio je li Tribuson široko omiljen i voljen pisac, poslije te 1988. godine, a ne traje to malo, dvojbama više nema mjesta. Ljubav publike osigurana je stranicama na kojima se štošta svlači.
Goran Tribuson (Bjelovar, 1948.), pripovjedač, romanopisac, filmski i televizijski scenarist, od prve zbirke pripovijedaka Zavjera kartografa (1972.) do danas je objavio tridesetak knjiga. Uz Pavla Pavličića, pripadnika istoga književnog naraštaja i u mnogome bliskoga poetičkog srodnika (po polazištu u fantastici, po vjernosti žanrovskom romanesknom modelu, po sklonosti autobiografskoj prozi), Goran Tribuson najplodniji je hrvatski autor u posljednja tri desetljeća. S Pavličićem dijeli i popularnost u čitateljskim krugovima: taj je dvojac, mnoga desetljeća nakon što je Šenoa u pretprošlom stoljeću prvi privolio Hrvate da čitaju hrvatsku knjigu, zaslužan što je od sedamdesetih godina prošloga stoljeća naovamo hrvatska čitateljska publika obnovila i osnažila zanimanje za djela hrvatskih pisaca.
Download
0 komentar(a) :
Objavi komentar